Gradnja novog grada Paga realizirana je planski tijekom druge polovice XV. stoljeća, prema unaprijed utvrđenom urbanističkom planu, što ga čini jedinstvenim spomenikom urbanizma na našim prostorima.Izgradnja grada započela je 18. svibnja 1443. U procesu gradnje najveća je pažnja posvećena gradnji zidina koje su temeljna odrednica njegove urbane strukture. U duhu renesansnog graditeljstva na paškim je zidinama bilo okruglih, osmerostranih, peterostranih i četvrtastih kula s tipičnim kružnim bastionima. Glavni gradski trg sjecište je dviju glavnih ulica, a okružuju ga službene zgrade: Zborna crkva, Kneževa palača, Biskupova palača i Loža (koja je srušena). Na završecima glavnih ulica otvorena su po jedna vrata: na sjeverositoku "Porta Terraferma", na sjeverozapadu "Porta Uhlinac", na jugoistoku "Porta S. Antonio", na jugozapadu "Porta Cathena" te "Porta piccola" u pravcu solana i Staroga Grada. Svrha utvrđenog grada bila je prvenstveno obrana stanovništva i obližnje solane. Nažalost, najveći dio bedema porušen je sredinom XIX. stoljeća. Sačuvan je dio uz sjeverni kut grada s renesansnim bastionom i kulom Scrivanat te dio zidina uz južni kut. Također, današnja zgrada gradske uprave preuređena je oktogonalna kula Kamerlengo. Tijekom rekonstrukcije gradske rive istaknute su linije porušenih bedema.